Vükiped:Yeged adelo pevälöl/08/13

Hiel Miguel de Cervantes Saavedra ([miˈɣel ðe θerˈβantes saaˈβeðra] in Spanyänapük atimik; 1547 setul 29 - 1616 prilul 23) äbinom lautan, poedan ä dramatavan Spanyänik. El Cervantes äbinom balan pösodas veütikün ä flunilabikünas literata e lautan veütikün volfamaperioda literatik in Spanyän tumyela 16id (el Siglo de Oro: Goldatumyel). Äbinom i pänan. Lekoned omik: Don Quixote palecedon as bal lautotas klatädik fünöl Literati Vesüdik: ai pavälon as bal lekonedas gudikün timädas valik, ya petraduton ini püks plu mäldegluls, dabükots nulik ona palaipübons e bespikam krütik ona efovon jünu nenropo sis tumyel 18id. Vobotem omik papladon vü veütiküns literata valemik. Penäinemom „El Principe de los Ingenios“ (= Plin Tikälanas).

El Cervantes pämotom in Alcalá de Henares as folidan cilas vel in famül, kel ba ilicinon se noubanef smalikum. Famül omik äfealotädon de zif bal lü votik, e nemödikos sevädon tefü lifayels balid oma. Sevoy ye, das pädugälom in tops mödik Spanyäna e Litaliyäna. El Cervantes äprimom ad lautön ün 1568. Primo ävobom pro kardinal Glüga Katulik. Ya ün 1570 ivedom soldat fantidarejimena ed äfövom lifi soldatik oka jü 1575, ven dü getäv okik lomio päfanäbom fa piratans Nolüda-Frikopik. Pälelivükon ta monipel ed ägetävom lomio lü Madrid, lü famül okik. (Yeged lölik...)